Nazad   Napred   Štampaj

ŽENA JE STUB KUĆE, ALI I STUB UNIVERZITETA

 Politika, 06/04/2012; Strana: A8 

Iako muškarci kažu da je sa ženama lakše i lepše sarađivati, profesorke su retko na rukovodećim funkcijama u visokom obrazovanju
Za 200 godina postojanja Univerziteta u Beogradu, na njegovom čelu bila je samo jedna žena. Trenutno, od osam državnih univerziteta, rektorku ima samo Univerzitet umetnosti, koji je uz Univerzitet u Novom Sadu do sada dao najviše žena na ovoj odgovornoj funkciji.
U sastavu Univerziteta u Beogradu je 31 fakultet, ali je samo šest žena dekana, dok je na Univerzitetu u Novom Sadu 14 visokoškolskih ustanova i samo tri žene na najodgovornijim funkcijama.
Sudeći prema publikaciji „Žene i muškarci u Srbiji” Republičkog zavoda za statistiku, žene dominiraju u nastavi u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama. Primera radi, u vrtićima je ispod pet odsto zaposlenih muškaraca, a u osnovnom i srednjem obrazovanju ih je 37 odsto. Na fakultetima i visokim školama muškarci čine malo više od polovine zaposlenog kadra i nalaze se u gotovo svim foteljama dekana, odnosno direktora škole.
– Nije Srbija specifična po tome, tako je u većini akademskih zajednica širom Evrope. Na fakultetima diplomira veći broj studentkinja, ali kako raste zvanje, tako se smanjuje i broj žena. Evo, upravo sam se vratila sa skupa u Istanbulu „Žene rektori širom Evrope” i od 70 učesnica, bilo je samo 20 rektorki. Primetile smo da su iskustva ženskih lidera vrlo slična, bez obzira na zemlju, kao i da je uloga porodice presudna kada se žene opredeljuju za neku funkciju – kaže prof. dr Ljiljana Mrkić-Popović, rektorka Univerziteta umetnosti. Njoj se obraćaju sa gospođo rektor, ona za sebe kaže da je rektorka.
A za rektora UB prof. dr Branka Kovačevića, sa ženama je lakše i lepše sarađivati – u njegovom timu su dvojica prorektora i dve prorektorke, a isti sastav (po polu) biće i u narednom kabinetu dr Vladimira Bumbaširevića.
– Dok sam bio dekan ETF-a, sva odeljenja su vodile žene, jer su, po mom ličnom ubeđenju, odgovornije, savesnije, lojalnije, lakše se sa njima dogovorite, a ono što se dogovorite urade. Muškarci imaju, što se kaže, „crnogorsko poreklo” – mnogo vole da se hvale, a malo da rade – priča rektor kroz osmeh.
Buduća prorektorka za nauku prof. dr Ivanka Popović je trenutno dekan Tehnološko-metalurškog fakulteta. Ona kaže da je u Srbiji prepoznatljiva tradicionalna uloga žene u kojoj je njen zadatak da pruža podršku, čime se dobrim delom određuju i poslovi kojima se žene bave.
– Mislim da se razlozi zbog kojih nema više žena na rukovodećim mestima na univerzitetu ne mogu analizirati izvan konteksta opštih društvenih okolnosti. Takođe se mora uzeti u obzir i činjenica da su univerziteti, iako mesta sticanja novih znanja, po svojoj organizacionoj strukturi konzervativne ustanove. Verujem da se pozitivnim iskustvima može dati podstrek koleginicama da se angažuju na rukovodećim položajima na univerzitetu. Nadam se da sam kao prva dekanka na TMF-u ohrabrila druge žene da sebe vide u toj ulozi – kaže profesorka Popović.
Po njenim rečima, Evropska unija je prepoznala problem nedovoljnog prisustva žena u nauci i njime se intenzivno bavi. I TMF učestvuje u jednom evropskom projektu koji se bavi rodnim pitanjima u nauci, sa idejom da se poboljšaju opšti radni uslove kroz unapređenje rodnih odnosa i razbijanje rodnih stereotipa. A na naše pitanje koliko uspevaju da usklade sve privatne obaveze i posao, naše sagovornice odgovaraju da to zahteva mnogo odricanja.
– Moram da priznam da to nije uvek bilo uspešno. Mislim da svaki pojedinac koji obavlja odgovornu funkciju, nezavisno od toga da li je muškarac ili žena, žrtvuje deo ličnog života. Ako tokom obavljanja funkcije realizujemo dovoljno ciljeva koje smo sebi zacrtali, onda ta žrtva deluje prihvatljivo. Ja sam imala sreće da je moje okruženje imalo razumevanja za ono što radim – kaže dr Ivanka Popović.
Rektorka Mrkić-Popović, stub kuće i stub prvo Fakulteta dramskih umetnosti (u tri mandata), a potom i Univerziteta umetnosti, odgovara da nema recept za uspeh, ali da stiže sve da završi i da uživa i sa porodicom i sa familijom.
Iako je aktuelni ministar muškarac, na rukovodećim funkcijama u Ministarstvu prosvete žene su ravnomerno zastupljene u odnosu na muškarce.
– Od 12 rukovodećih funkcija (ministar, osam pomoćnika, dva državna sekretara i sektar ministarstva) na šest su žene – nabraja dr Radivoje Mitrović, državni sekretar zadužen za visoko obrazovanje i nauku.
On kaže da je potrebno poboljšati upravljanje i u prosveti i u nauci, da taj posao mora biti transparentan, a prioritet u odabiru kadrova kvalitet, stručnost i kompetencije važne za upravljanje.
– Ono što nije dobro i što moramo da promenimo jeste činjenica da žene za isti posao dobijaju od 10 do 15 odsto manje plate. Bitno je ko kako radi, a ne ko je kojeg pola ili nacionalnosti – kaže dr Mitrović i u šali dodaje da „kada bi on bio mandatar, u vladi bi bilo tri četvrtine žena, jer su one efikasnije, odgovornije i organizovanije”.


Autor: SANDRA GUCIJAN